Profit se čeka godinama.  Jasan cilj i posvećenost su primarni u preduzetništvu

Raženo i heljdino brašno Klekovača pakovano u atrakrivnu ambalažu, na policama je skoro svih marketa u Banjaluci. Prirodni proizvodi bez hemije uskoro će dobiti oznaku „organsko“. Iza svega stoji nekoliko mladih ljudi koji su prethodnih godina prošli težak put do poslovnog uspjeha.

Od prvog zasada žitarica do momenta kada su se njihovi proizvodi našli u maloprodaji prošle su četiri godine. Taj put nije bio nimalo lak, ali cilj koji je zacrtan na početku sada je i te kako vidljiv. Poljoprivredna zadruga Klekovača okuplja šest mladih ljudi koji se bave uzgojem i preradom  raži i heljde, kao i prodajom brašna od ovih i drugih domaćih sorti žitarica.

Priče o mladim preduzetnicima i dobrim poslovnim idejama nisu rijetkost, ali ova je sasvim sigurno bar malo drugačija. Evo i zašto. Bez ikakvog prethodnog iskustva u poljoprivredi, još kao student, Petar Radulović odlučio je da se posveti ovoj djelatnosti. Prvobitna ideja bila je uzgoj i prerada heljde, s kojom su se Petar i njegova sestra 2012. godine takmičili i pobijedili na Startup Weekendu u Banjaluci. Bio je to vjetar u leđa mladim entuzijastima, ali i ozbiljno iskušenje. Radili su sve, od obrade zemljišda, sadnje, žetve, prerade do prodaje. Treba naglasiti da oni žive u Banjaluci a zasadi se nalaze u opštinama Drinić, Petrovac, Drvar i Ribnik.

Na profit još čekaju

Danas, pet godina kasnije, s još više elana Petar govori o svojim poslovnim ciljevima. Na obiljan profit sačekaće još neko vrijeme i to ga nimalo ne obeshrabruje. Niko od šest članova njegove zadruge ne živi od ovog posla, još uvijek moraju raditi nešto sa strane. I tu dolazimo do suštine preduzetništva. Strpljenje i upornost su oružje bez kojeg se ne može, a fokusiranost samo na zaradu uglavnom nema pozitivan ishod.

„Naši proizvodi se trenutno nalaze u 60 marketa u banjalučkoj regiji. To su prije svega raženo i heljdino brašno, a uskoro ćemo proširiti listu. Bilježimo rast prodaje iz mjeseca u mjesec, tako da smo zaista zadovoljni“, kaže Petar. Njihov krajnji cilj je izvoz. A naredni korak je plasman na tržište cijele Bosne i Hercegocine: „Kvalitetan proizvod uvijek nađe put do kupca i siguran sam da ćemo uspjeti“. Trenutno raspolažu sa 16,5 hektara vlastitog zasada a još 40 hektara obrađuju kooperanti od kojih otkupljuju žitarice.

Uskoro oznaka „organsko“

Poljoprivredna zadruga Klekolvača nudi potpuno prirodan proizvid bez upotrebe hemikalija. Posebno se vodi računa o sjemenima, koriste domaće autohtono sjeme koje skupljaju po seoskim domaćinstvima.

„Trenutno smo u procesu sertifikacije i do kraja godine će naši proivodi i zvanično moći da se nazovu organskim. Taj proces dugo traje i dosta košta tako da smo tek nedavno bili u mogućnosti da pokrenemo sertifikaciju“, objašnjava Radulović. Jedan od osnovih ciljeva ovih mladih proizvođača jeste da budu prepoznatljivi kao proizvođači organske hrane. Domaće sjeme i organski način uzgoja su, kako ističe, nešto oko čega nema kompromisa.

Petar smatra da je pomenuti način proizvodnje šansa za mnoge jer je tržište ogromno a ponuda slaba. „Bosna i Hercegovina godišnje uveze hranu u vrijednosti od 10 milijardi KM. To dovoljno govori o tome koliko prostora imamo“

Petar i njegove kolege koriste sve pogodnosti i subvencije na koje poljoprivrednici imaju pravo. Osim toga, pišu projekte i s vremena na vrijeme dobiju grant od stranih organizacija koje podržavaju ovaj vid proizvodnje. Ističu da je u preduzetništvu neophodno biti prilagodljiv, mijenjati se ako potrebe tržišta to nalažu.

Početni kapital od dvanaest hiljada maraka bi je dovoljan da se mladi preduzetnici upuste u ozbiljan posao. Na djedovom imanju radila je cijela porodica, prijatelji, komšije.. Danas, s konkretnom vizijom ima dugoročne planove jer je najteži period iza njih. Osim pomentih proizvoda uskoro će se na rafama naći kukuruzno i pšenično brašno a neće stati na tome.